Mala Srpska Sveta Gora

Manastiri u crkvi, posebno starijeg datuma izgradnje, predstavljaju osobitu vrednost spomeničke baštine Čačka i njegovog šireg područja. Među njima se izdvaja grupa od deset manastira u Ovčarsko – kablarskog klisuri poznata pod imenom Srpska sveta gora. U Srbiji nema tako relativno malog prostora, kao što je Ovčarsko – kablarska klisura na čijoj se levoj i desnoj strani razmestilo toliko manastira. Većina ih je skrivena u šumovitim padinama Ovčara, svakako i zbog toga da budu dalje od nepoželjnih posetilaca.
Po gradnji i trajanju ima ih iz doba Nemanjića, Lazarevića i Brankovića, a neki su iz vremena Srbije oslobođene od turskog robovanja.

Ove bogomolje imaju i imale su višestruku vrednost. Pre svega istorijsku.


U teškim vremenima robovanja bili su jedini štićenici i čuvaoci srpskog identiteta, njegove duhovnosti, ponosa i časti, jedina mesta gde su se Srbi napajali verom i nadom da će doći vreme slobode, vreme bez svakodnevnog straha od zuluma i progona porobljivača.
Manastiri su bili jedini rasadnici kulture, pismenosti a ne samo mesta gde su vernici nalazili skrušeni mir i religiozno spokojstvo.
Nesumnjive su i umetničke vrednosti manastirskih građevina i na njihovoj unutrašnjosti odslikanih likova i predmeta. Danas se u ovim hrišćanskim svetinjama brižljivo čuvaju stari rukopisi i starostavne knjige. Njihovi bogougodnici pored svakodnevnih molistvenija i crkvenog pojanja, vredno rade na manastirskim imanjima, gaje stoku i obavljaju druge poslove.

sledeća strana >>

 

e-mail

kontakt | © 2006 design: Media Web Team